Hrvatsko gospodarstvo palo je u trećem tromjesečju 10 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je ponajviše posljedica pada osobne potrošnje, no pad je manji u odnosu na rekordnih 15 posto u prethodnom kvartalu.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je danas prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu pao 10 posto na godišnjoj razini.

To je drugo tromjesečje zaredom kako je gospodarstvo palo na godišnjoj razini, što znači da je uronilo u prvu recesiju od 2014. godine.

Ekonomski analitičar Slavko Kulić za Dnevno.hr rekao je kako još uvijek ne znamo gdje će se pad BDP-a zaustaviti.

“Ako uspijemo doći do europskih novaca, možda ćemo nešto i uspjeti zaustaviti ili će pad BDP-a biti dublji. Upozorio sam da BDP nije kriterij bogatstva ni napredovanja pojedinca, gospodarstva ili društva, a još manje kriterij političke učinkovitosti upravljačke strukture. Pad ili rast BDP-a ne mora značiti puno osim sukoba s prirodom i životom. Mi još uvijek misaono nismo došli do toga, pa svako forsiranje rasta BDP-a povećava sukob s prirodom i životom što znači udaranje u eko sustav života na Zemlji. To nije i ne mora biti kriterij ničega, osim za političku strukturu koja manipulira s padom ili rastom BDP-a koji ne ovisi više o nama, nego o korištenju inozemne akumulacije u smislu života i rada na dug. Manipuliranje s BDP-om je jedan od najvećih promašaja u ekonomskoj znanosti”, smatra Kulić.

Dodaje, mjere koje su predstavljene jučer, a vrijede od ponoći, u svakom će slučaju utjecati na pad zapošljavanja, kapaciteta koje smo izgradili te na pad zaposlenosti radnika.

“I pad u svakom drugom pogledu kada je u pitanju društvena proizvodnja ili roba ili usluga, što znači da ćemo morati povećati uvoz svega i svačega pod svaku cijenu. Dakle, taj pad društvene proizvodnje i pad zaposlenosti kapaciteta i radnika upozorava da će ići u prilog uvoznom lobiju, a ne bilo kome u ovoj stvarnosti”, rekao je ekonomski stručnjak.

Vjeruje, međunarodne okolnosti su te koje će odrediti sve što se događa kod nas, a Vlada RH nije u mogućnosti da rješava probleme na temelju vlastite moći i vlastite akumulacije, već smo u očekivanju tuđe pomoći, europskih kredita, zajmova, bespovratnih ili povratnih.

“Mi ne znamo hoće li nam oni dati ta sredstva, ne možemo to ocjenjivati, no ono što se valja iza brda jest da se zna kako Europska komisija zamjera Hrvatskoj da joj pravni poredak ne funkcionira, ako on ne bude funkcionirao u skladu s europskim pravom, dotle neće dobiti sredstva. To znači da oporavak ovisi o drugima, ne o nama. Jer, na tuđoj moći, narod ovoga prostora ne može opstati, tome moramo učiti djecu. Moramo povećati psihičke i umne napore u sagledavanju stvarnosti svijeta, Europe i naše stvarnosti te mobilizacijom naših preostalih psihofizičkih i umnih potencijala, a ne očekivati tuđu moć temeljem naše opstojnosti”.

dnevno.hr
Autor: Mia Peretić